Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 14. srpnja novu prigodnu poštansku marku iz serije „PUMed“ izdanu na zajedničku temu koja ove godine glasi: resursi Mediterana. Motiv na hrvatskoj marki je delta rijeke Neretve koja ima jedinu pravu deltu i najveće riječno ušće u Hrvatskoj koje se prostire na otprilike 20.000 hektara. Prigodna marka rad je zagrebačkog dizajnera Deana Roksandića prema fotografiji zagrebačkoga fotografa Tomislava Veića. Nominalna vrijednost marke otisnute višebojnim ofsetom u arcima od 16 maraka i nakladi 25.000 primjeraka iznosi 1,70 eura.
Prigodne marke PUMed izdaju svake godine članovi Saveza poštanskih operatora zemalja Sredozemlja na temu karakterističnu za mediteransko podneblje. Poput prigodnih maraka „Europa“, i ove marke imaju na sebi logotip organizacije



Tekst popratnog letka uz novo prigodno izdanje napisala je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

Dolina Neretve - riznica bioraznolikosti
 
Rijeka Neretva smještena je na krajnjem jugu Republike Hrvatske, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ima jedinu pravu deltu i najveće riječno ušće u Hrvatskoj čime se izdvaja kao posebno važan prirodni fenomen. Sa svojom jedinstvenom i prostranom deltom čini jedno od najvrjednijih prirodnih područja važnih ne samo na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini nego i na europskoj i međunarodnoj. Delta Neretve, koja se prostire na oko 20 000 hektara, krije bogatstvo močvarnih staništa i obalnih laguna te raznoliku i jedinstvenu floru i faunu, a posebno onu zaštićenu.
Među najvažnijim obilježjima Neretve njezina je iznimna bioraznolikost staništa i vrsta. Važnost područja ističe se u ornitofauni - svijetu ptica - s obzirom na to da je ovo područje dom za više od 300 vrsta. Dolina Neretve prepoznata je kao jedno od najvažnijih odmorišta, zimovališta i gnjezdilišta brojnih ptičjih vrsta na jadranskome seobenom putu. Značenje doline Neretve očituje se i u različitim oblicima zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. U njoj se nalazi sedam zaštićenih područja od čega šest posebnih rezervata i jedan značajni krajobraz, kao i jedan zaštićeni mineral. Zaštićena područja ne samo da čuvaju rijetke i ugrožene vrste i staništa nego i osiguravaju prirodnu ravnotežu nužnu za održivost cijelog ekosustava. Dolina Neretve dio je europske ekološke mreže „Natura 2000“ te se nalazi i na popisu Ramsarske konvencije.
Geografski položaj rijeke Neretve, u okruženju krševitih brda bogatih podzemnim vodama, dodatno pridonosi njezinoj raznolikosti. U neretvanskom kršu ima više od 100 registriranih špilja i jama te drugih podzemnih staništa koja imaju bogatu faunu s mnogim ugroženim i endemskim vrstama. Ovaj spoj krških formacija i močvarnog svijeta čini dolinu Neretve jedinstvenim prirodnim prostorom. Posebna mikroklima i plodno tlo omogućuju poljoprivredu, koja je najvažnija gospodarska djelatnost u dolini Neretve.
Krajobrazno bogatstvo doline Neretve temelji se na obilju vode i specifičnome jendečkom krajobrazu nastalom tradicionalnim načinom stvaranja plodnog tla. Naime, močvarno tlo delte u prošlosti je bilo nepogodno za zemljoradnju. Rijeka je donosila goleme količine vrlo plodnog materijala i rasipala ga u more, a samo manji dio ostavljala je u dolini. To je bilo posve nedovoljno za potrebe stanovništva. Zbog toga su stanovnici počeli s jendečenjem, prvim oblikom melioracije, tj. prenamjene močvarnih područja u plodne poljoprivredne površine.
Uz svoju prirodnu ljepotu i biološko bogatstvo, dolina Neretve pruža i brojne besplatne usluge ekosustava, važne za život lokalnog stanovništva. Tako rizomi trske stabiliziraju sediment i zadržavaju ga, a usporavanjem brzine i ublažavanjem jačine valova štite priobalje zbog čega su prirodna linija obrane od poplava. Usto sprječavaju eroziju koja nastaje kao posljedica naleta poplava. Također imaju sposobnost filtracije većih čestica čime pročišćavaju vodu, kao i sposobnost pohrane nutrijenata, a posebice fosfora, dušika i nitrata koji su povezani s kanalizacijskim onečišćenjem ili onečišćenjem nastalim zbog intenzivne poljoprivrede. Imaju i veliku ulogu u stabilizaciji emisija stakleničkih plinova i ublažavanju utjecaja klimatskih promjena zato što proizvode kisik te upijaju i pohranjuju ugljikov dioksid osiguravajući time čist zrak. Osim toga, pružaju koristi poput osiguranja drvne sirovine ili podizanja atraktivnosti nekog područja kao turističkog odredišta.
Neretva nije samo riznica bioraznolikosti nego i prostor duboko ukorijenjen u tradiciju, kulturu i način života lokalnog stanovništva. Održivi razvoj, koji uključuje ekološku poljoprivredu te selektivne oblike turizma, kao što su promatranje ptica i prirode, temelj je za očuvanje prirodnih vrijednosti i prenosi važnu poruku o suživotu čovjeka i prirode. Dolina Neretve jedinstvena je i neprocjenjiva oaza unutar krškog okvira, bogata vodom i plodnim tlom te obiljem životinjskog i biljnog svijeta. Njezina zaštita i očuvanje nisu samo pitanje lokalne odgovornosti, nego i globalne brige kako bi se zajedničkim naporima, očuvana, ostavila u nasljeđe generacijama koje dolaze.